fbpx

Korona virus, posljedice i ideje za naše tržišta rada

Ponekad su tražišta rada potpuno zavisna od spoljnih uticaja, to nam dokazuje primjer korona virusa. Teško se sjetiti sličnih pojava i posljedica u kraćem vremenskom roku po ekonomije cijelog svijeta.

Razorne posljedice korona virusa vidljive su na svakom koraku. Isplivali su brojni problemi koji se vješto sakrivani iz razih razloga. Teško je zdravom logikom objasniti kako je moguće da u desetak dana milioni Amerikanaca ostanu bez posla. Ako to možemo pripisati Američkim navikama, zakonom koji omgućava brzo i jednostavno otpuštanje radnika, kako tumačiti otpuštanje par stotina hiljada radnika u konzervativnoj i socijalno osjetljivoj Austriji. Da ne nabrajamo dalje, već smo svjedoci otpuštanja i na našem tržištu rada. Doduše ne tako radikalno kao u navedenim primjerima. Razlog zašto naši poslodavci još čekaju sa otpuštanjima radnika (koje objektivno ne mogu plaćati dok im preduzeća, radnje, ne rade), leži u tome što vjeruju, a i očekuju, da će država i njeni predstavnici, obezbjediti brzu podršku i pomoć kako ne bi bankrotirali u najskorije vrijeme.

Najteže posljedice korona virusa imaju branše koje su gotovo 100% vezane za slobodno kretanje ljudi i roba. One u ovakvim uslovima ne mogu funkcionisati. To su oblasti turizma, ugostiteljstva, proizvođačke industrije koja su uslovljene nabavkama sirovina ili prodajom na tržištima pogođenim posljedicama korona virusa, kao i usluge koje se izvršavaju isključivo neposrednim kontaktom između stranaka.

People wearing medical mask Free Vector

Biznisi koji se mogu djelimično ili u potpunosti obavljati na daljinu, imaju drugačiju situaciju. U ovu grupu spadaju kompanije ili preduzetnici iz oblasi softverske industrije, finansijske institucije, pružaoci usluga obrazovanja, konsultantske firme, inženjerski i usko stručno specijalistički poslovi koji se jednostavno rade na daljinu, call centri, servisne usluge podrške, prevodilački poslovi, dijelom i usluge iz oblasti medicine, …. Zasigurno će po završetku svih ovih dešavanja, dobro izanalizirati učinjeno, ali i propušteno. Za očekivati je da će većina razmatrati povećanje obima poslova na daljinu, iz straha od mogućnosti sličnih pojava u budućnosti.

Treća grupa, veoma interesantna, to su kompanije i biznisi koji u uslovima korona virusa povećali ukupan obim pruženih proizvoda i usluga. Ukupno gledajući, nije ih puno, ali važno je da postoje. Ističu se svakako farmaceutske kompanije, istraživački centri, online prodavači, kućni dostavljači proizvoda i usluga, savjetodavci za psihološku i sličnu podršku. Posebno treba istaći proizvodne kompanije koje su bile u stanju da se preorijentišu i proizvode u novim okolnostima, nama prijeko potrebne proizvode.

Već je izvjesno da će korona virus izazvati radikalne promjene na globalnim tržištima. Bez obzira u koju grupu biznisa spadaju, pametni će izvući pouku za neku sličnu situaciju koja će se vjerovatno desiti, prije ili kasnije. A moguća rješenja svakako su: razvoj biznis modela koji se djelimično ili u potpunosti mogu izvoditi i raditi na daljinu, odbacivanje rizičnih biznisa ili dodatno osiguranje istih (obavezno ako se nastavlja ista djelatnost), kreiranje kreativnih formi organizovanja koji omogućavaju fleksibinost organizaciji, podrška razvoju instrumenata za pravovremeno identifikovanje opasnosti.

Direktor Agencije Spektar Miroslav Vukajlović
Miroslav Vukajlović

Možda se u ovoj situaciji krije i šansa, ne samo za kompanije, preduzetnike, već i za kreatore ekonomskih prilika. Ekonomske zajednice, države, entiteti, trebali bi jasnije odrediti pravce razvoja ekonomija. Dodatnu prednost i podršku, moraju dobiti biznisi i ideje koje u nestabilnim uslovima mogu preživjeti i nastaviti dalji razvoj. Ta politika će sigurno napraviti razliku u budućnosti, krize će se ponavljati, samo ćemo svjedoćiti različitim uzrocima.

Njegovanje i podrška domaćim ponuđačima proizvoda i usluga treba da je prioritetna. Nema više razloga da tako ne bude i u praksi na našem tržištu rada. Biznisi koji cijeli postupak, od sirovine do finalnog proizvoda završavaju na lokalu, najbitniji su „državni projekti“. Još ako bismo uveli praksu promocije izvrsnosti na svim nivoima, ne bismo trebali strahovati od sličnih pojava u budućnosti.    

Autor: Miroslav Vukajlović, direktor Agencije Spektar